Predlog mera za unapređenje instituta kupac-proizvođač

Predlog mera ima za cilj da postavi temelje za promenu pristupa u energetskom sektoru Srbije, prepoznajući ključnu ulogu građana, kao kupaca-proizvođača električne energije. Naša polazna osnova je promovisanje inkluzivnosti, transparentnosti i održivosti u energetskom sektoru.

Verujemo da je ključno osnažiti građane da preuzmu kontrolu nad svojom energetskom budućnošću i da se ova inicijativa ne samo oslanja na tehnološke inovacije, već i na društvenu promenu koja će omogućiti svim građanima pristup čistoj, bezbednoj i pristupačnoj energiji. Kroz promene u regulatornom okviru i administrativnim pojednostavljenjima želimo da se stvori okruženje u kojem će svaki građanin imati priliku da postane deo energetskog sistema.

Želimo da Srbija postane lider u regionu kada je reč o inkluzivnom energetskom sistemu koji podstiče aktivno učešće građana.

Ovaj dokument identifikuje ključne prepreke koje ograničavaju puni potencijal kupaca-proizvođača u Srbiji i predlaže rešenja za omogućavanje građanima da preuzmu aktivniju ulogu u energetskoj tranziciji.

Kroz implementaciju predloženih mera i promena u pristupu, verujemo da možemo stvoriti prosperitetnu budućnost za sve građane Srbije, osnažujući ih da postanu ključni akteri u ostvarivanju energetske tranzicije ka održivijem i ekološki odgovornijem društvu.

UVOD

Krovni fotonaponski sistemi predstavljaju ogroman neiskorišćeni potencijal za Srbiju. Prema procenama, raspoloživa krovna površina u Srbiji^[1] od 600 km² mogla bi da obezbedi prostor za postavljanje fotonaponskih panela koji bi teoretski mogli da proizvedu do 74 TWh električne energije godišnje, odnosno dvostruko više od godišnje potrošnje električne energije u Srbiji^[2].

U cilju iskorišćenja ovog potencijala, Srbija u okviru nacrta Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (INEKP) razmatra cilj od 0,5 GW krovnih fotonaponskih sistema do 2030. godine, što predstavlja tek 0.8% od dostupnog potencijala.

Nakon usvajanja regulatorno-pravnog okvira tokom 2021. godine, primena koncepta kupca-proizvođače u praksi je započeta u maju 2022. godine. Usvojeni okvir je od tada nekoliko puta menjan^[3], pri čemu su se najznačajnije izmene odnosile na ograničavanje instalisanog kapaciteta od 10.8 kW u domaćinstvima, odnosno na 150 kW za kompanije.

Tokom proteklih 24 meseca primene instalirano je oko 48 MW solarnih fotonaponskih modela – broj domaćinstava prozjumera u Srbiji je prešao 2100, 3 stambene zajednice su postale prozjumeri, kao i preko 750 kompanija.

Proizvodnja električne energije iz obnovlјivih izvora za sopstvene potrebe, odnosno koncept kupac-proizvođač, je jedan od ključnih faktora energetske tranzicije jer omogućuje demokratizaciju energetike i neposredno učešće građana u ovom procesu.

Radi ispunjenja postavljenih ciljeva, neophodno je ukloniti niz prepreka, i sprovesti aktivnosti koje će unaprediti položaj kupaca-proizvođača. U tom smislu, ovaj Dokument o stavu predstavlja skup konkretnih mera i preporuka čijom primenom bi se omogućilo efikasnije povećanje broja kupaca-proizvođača u Srbiji.

MERE ZA UNAPREĐENJE STATUSA KUPACA-PROIZVOĐAČA

1. Potrebno je da Elektroprivreda Srbije i kupcima-proizvođačima pruži sve pogodnosti i popuste koje, na preporuku Vlade Republike Srbije, pruža i svim ostalim potrošačima:
   1. Popust 5% za plaćanje računa za električnu energiju u roku – ne odobrava se i kupcima-proizvođačima
   2. Popust za racionalnu potrošnju tokom grejne sezone
   3. Korišćenje online portala „Uvid u račun“ – trenutno ne uključuje merna mesta kupaca-proizvođača

Kupac-proizvođač je zakonski definisan kao „krajnji kupac“ koji je na unutrašnje instalacije priključio sopstveni objekat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije” i iz tog razloga treba da ima sva prava kao i svi krajnji kupci električne energije.

2. Potrebno je izuzeti kupce-proizvođače iz obaveze plaćanja naknade za podsticaj povlašćenih proizvođača električne energije koja je ustanovljena Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije).

Kupci-proizvođači su investirali značajna sopstvena sredstva u izgradnju elektrana koje koriste OIE i time dali značajan doprinos unapređenje energetske efikasnosti, te ih je iz tog razloga neophodno izuzeti iz obaveze plaćanja navedenih naknada.

3. Umanjiti iznos naknade za pristup distributivnom sistemu koju plaćaju kupci-proizvođači, kako ne bi bili diskriminisani u odnosu na ostale korisnike sistema. Na osnovu Metodologije za određivanje cene pristupa sistemu za distribuciju električne energije, Agencija za energetiku Republike Srbije (AERS) definiše iznos naknade za pristup distributivnom sistemu. Naknadu plaćaju svi korisnici distributivnog sistema, uključujući kupce-proizvođače, na osnovu količine električne energije koju preuzmu iz mreže. Ova sredstva operator sistema za distribuciju električne energije („Elektrodistribucija Srbije“) koristi za pokrivanje opravdanih troškova poslovanja i investicije u razvoj sistema.

Za razliku od ostalih korisnika sistema, kupci-proizvođači su u procesu sticanja statusa i priključenja na mrežu bili obavezni da sopstvenim sredstvima kupe i instaliraju napredno dvosmerno brojilo^[4], što predstavlja značajan trošak. Ostalim korisnicima sistema iz kategorije „široka potrošnja“ će „Elektrodistribucija Srbije“ izvršiti zamenu postojećih i instalaciju naprednih mernih uređaja – o sopstvenom trošku. Iz navedenih razloga, smatramo da je potrebno umanjiti iznos naknade za pristup distributivnom sistemu koju plaćaju kupci-proizvođači, kako ne bi bili diskriminisani u odnosu na ostale korisnike sistema.

4. Potrebno je razmotriti mogućnost otkupa viškova električne na kraju perioda za poravnanje između kupca-proizvođača i snabdevača (31. marta svake godine). Na kraju prethodnog perioda poravnanja, 31.3.2023, bez prava na nadoknadu, je predato ukupno 407 MWh od strane domaćinstava sa statusom kupac-proizvođač. Sa uvođenjem otkupa viškova, po prosečnoj ceni postignutoj na aukcijama za dodelu tržišnih premija (npr. 75 evra/MWh), izdatak za otkup viškova bi iznosio 30.525 evra, odnosno nešto manje od 3,6 miliona dinara. Otkupom ovih viškova bi bio ostvaren povoljniji ambijent za rast broja kupaca-proizvođača, i dodatno bi se smanjilo nezadovoljstvo postojećih kupaca-proizvođača.

MERE ZA POVEĆANJE BROJA KUPACA-PROIZVOĐAČA

5. Neophodno je obezbediti ista prava u procesu sticanja statusa kupca-proizvođača i vlasnicima pojedinačnih stanova u stambenim zgradama koja imaju vlasnici kuća, što trenutno nije slučaj.

Zakonska regulativa^[5] propisuje da stambena zajednica tj. jedan ili više njenih članova, mogu izgraditi zajedničku elektranu i postati kupci-proizvođači; međutim, uredba ne definiše mogućnost (niti zabranjuje – niti dozvoljava) da jedan ili više članova stambene zajednice, uz saglasnost stambene zajednice, mogu izgraditi sopstvene elektrane (ne zajedničku – već posebne) i postati kupci-proizvođači.

Ova zakonska nedorečenost je ostavila operatoru distributivnog sistema (“Elektrodistribucija Srbije”) prostor za različita i neujednačena rešenja u postupku priključenja elektrana koje se nalaze u stambenim zgradama. Na primer, u jednom od dva slučaja stambenih zajednica (stambene zgrade) koje su do sada stekle status kupca-proizvođača, od investitora, koji je samostalno, sopstvenim sredstvima izgradio elektranu – uz saglasnost stambene zajednice, zahtevano je da investitor tj. vlasnik elektrane bude stambena zajednica (a ne investitor). Elektrana je iz tog razloga čekala na priključenje duže od 6 meseci, a priključena je na mrežu tek kada se investitor saglasio da svoje vlasništvo nad elektranom “preda” stambenoj zajednici.

Zbog toga je potrebno pojasniti zakonski okvir kroz izmenu navedene Uredbe, i na taj način omogućiti jednaka prava svim građanima koji žele da steknu status kupca-proizvođača, bez obzira na vrstu objekta u kojem žive.

6. Neophodno je omogućiti trećim licima vlasništvo nad elektranom kupca-proizvođača, jer je sadašnji regulatorno-pravni okvir zasnovan na činjenici da kupac-proizvođač mora biti vlasnik objekta i instalacije. Omogućavanjem trećim licima da postanu vlasnici elektrane kupca-proizvođača bi se stvorile mogućnosti za uvođenje novih poslovnih modela – npr. iznajmljivanje krovova, zakup solarnih fotonaponskih sistema – olakšavanje pristupa solarnoj energiji za energetski siromašne i ugrožene, što bi doprinelo efikasnijem korišćenju dostupnih krovova i većoj proizvodnji obnovljive energije. Pored toga, EU Direktiva o obnovljivim izvorima energije (RED II 2018) u čl.21 propisuje da treća lica mogu biti vlasnici ili upravljati elektranom kupca-proizvođača.

7. Potrebno je dozvoliti proizvodnju električne energije iz OIE za sopstvene potrebe i na udaljenim lokacijama tj. omogućiti lokacijsko razdvajanje mesta proizvodnje i mesta potrošnje električne energije za kupce proizvođače, uz plaćanje svih pripadajućih naknada i troškova korišćenja distributivne mreže. Na taj način bi se i građanima koji na mestu prebivališta nemaju tehničke mogućnosti za izgradnju elektrane omogućilo sticanje statusa kupca-proizvođača na osnovu proizvodnje na udaljenoj lokaciji (npr. u vikend kući ili kući na selu).

Ovo bi omogućilo brže povećanje broja kupaca-proizvođača i veće iskorišćenje potencijala postojećih krovova.

8. U okviru Programa finansiranja aktivnosti i mera unapređenja energetske efikasnosti, koji Vlada Republike Srbije sprovodi u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave i gradskim opštinama neophodno je, građanima koji steknu pravo na sufinansiranje u skladu sa Programom, omogućiti da samostalno biraju dobavljača i instalatera opreme. Dobavljači i instalateri opreme izabrani na nivou lokalne samouprave u najvećem broju slučajeva ne moraju da ispunjavaju nikakve tehničke zahteve u smislu posedovanja sertifikata za instalaciju, niti su obavezne da građanima pružaju garancije za kvalitet ugradnje solarnih sistema. Zbog toga bi, do uspostavljanja sistema sertifikacije solarnih sistema, građanima trebalo omogućiti samostalni izbor dobavljača solarne opreme.

9. Potrebno je građanima koji žele da steknu status kupca-proizvođača, a ne uspeju da steknu pravo na sufinansiranje u okviru Programa finansiranja aktivnosti i mera unapređenja energetske efikasnosti, omogućiti podsticaje u vidu povraćaja PDV na opremu za izgradnju solarne elektrane. Na taj način bi se veći broj građana podstakao da uloži sopstvena sredstva i proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za svoje potrebe.

ADMINISTRATIVNO-TEHNIČKE MERE

10. Računi za električnu energiju za kupce-proizvođače su složeni i prilično teški za razumevanje. Jednostavan sažetak računa za električnu energiju bi pomogao kupcima-proizvođačima da bolje razumeju ključne karakteristike svoje potrošnje i informacije o tome kako je izvršen obračun njihovog računa. Stoga je potrebno pojednostaviti račun za električnu energiju za kupce-proizvođače koristeći jednostavan jezik kako bi najvažnije informacije bile istaknute, kao i koncipirati račun na način da bude lakši za razumevanje.

11. Potrebno je pojednostaviti i digitalizovati proces izdavanja dozvola i odobrenja vezanih za sticanje statusa kupca-proizvođača, po uzoru na CEOP (Centralnu evidenciju objedinjenih procedura za izdavanje građevinskih dozvola). Na taj način bi se uspostavio „jednošalterski sistem“ (one-stop shop) što bi ubrzalo proceduru, povećalo efikasnost, i smanjilo troškove dobijanja potrebnih dozvola za sticanje statusa kupca-proizvođača. Na taj način bi se izbeglo različito tumačenje propisa na lokalnom nivou, obezbedila bi se transparentna i jednoobrazna struktura plaćanja naknada, omogućilo pouzdanije upravljanje podacima građana, i uspostavio proces prikupljanja statističkih podataka.

SISTEMSKE MERE ZA PODIZANJE KAPACITETA PRIKLJUČENJA KUPACA-PROIZVOĐAČA I DRUGIH DISTRIBUIRANIH IZVORA OIE

12. U cilju povećanja mogućnosti priključenja kupaca-proizvođača, kao i drugih distribuiranih izvora obnovljive energije, operator distributivnog sistema („Elektrodistribucija Srbije“) bi trebao da izradi javno dostupne tzv. mape raspoloživih kapaciteta za priključenje elektrana na OIE na distributivnu mrežu (Hosting Capacity Maps). Ove mape bi služile za procenu sposobnosti distributivne mreže da priključi dodatne kupce-proizvođače ili druge elektrane na OIE bez narušavanja sigurnosnih ili operativnih ograničenja, i pružale bi vizuelni prikaz dostupnog kapaciteta za priključenje u različitim delovima distributivne mreže. Time bi se omogućilo sagledavanje maksimalne količine dodatnih elektrana na OIE koje se mogu priključiti na distributivnu mrežu, na obostranu korist – kupcima-proizvođačima i investitorima bi koristile za planiranje investicija, dok bi operatoru distributivnog sistema koristile za planiranje razvoja distributivne mreže.

13. U skladu sa Četvrtim energetskim paketom EU (Clean Energy Package for All Europeans) koji podstiče građane da preuzmu „vlasništvo“ nad energetskom tranzicijom, neophodno je proširiti odgovornosti i dužnosti operatora distributivnog sistema električne energije kako bi se građanima u većoj meri omogućilo neposredno učešće u energetskoj tranziciji. Konkretno, potrebno je da Operator distributivnog sistema električne energije bude zakonski odgovoran i ima dužnost da preduzme konkretne korake u pravcu razvoja elektrodistributivne mreže i stvaranja uslova za priključenje što većeg broja kupaca-proizvođača na mrežu, što sada nije slučaj.

__________________

[1] Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike, na BGEN Konferenciji o solarnoj energiji u Srbiji, mart 2021.

[2] Prema Godišnjem izveštaju AERS za 2022. godinu, ukupna potrošnja električne energije u Srbiji je iznosila 34.8 TWh

[3] izmena Uredbe o kriterijumima, uslovima i načinu obračuna potraživanja i obaveza između kupca-proizvođača i snabdevača u julu 2022, i izmene i dopune Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije u aprilu 2023

[4] Sa infrastrukturom za daljinsko očitavanje potrošnje i upravljanje podacima o očitanoj potrošnji, kao i dopunskim funkcijama koje se odnose na brojila za priključenje objekta za proizvodnju električne energije

[5] Čl.11 Uredbe o kriterijumima, uslovima i načinu obračuna potraživanja i obaveza između kupca-proizvođača i snabdevača (Sl.glasnik RS 83/2021 i 74/2022)