Raspodela i ujednačavanje potrošnje struje po fazama

Raspodela i ujednačavanje potrošnje struje po fazama

Autor: Nenad Maričić

Monokristalni paneli pojedinačne snage 460W, ukupne snage 7,36 kW su osvanuli na mom krovu. Odmah ispod je postavljen inverter, a tu se nalaze, naravno, i kablovi koji to sve povezuju – postao sam kupac-proizvođač električne energije.

Ideja, stara skoro deceniju, ostvarena je u novembru 2021. godine, ubrzo nakon donošenja Zakona kojim je omogućeno svakome da postavi elektranu na krov svog doma. U maju mesecu sledeće godine, nakon što sam zajedno s Elektrodistribucijom prošao početni period dečijih bolesti, i zvanično sam priključen na mrežu – čime sam dobio mogućnost da trošim sopstvenu zelenu električnu energiju.

Usledili su letnji meseci, s velikom proizvodnjom, ali isto tako i velikom količinom predatih viškova u mrežu. Nakon prvog računa, shvatio sam da moram da promenim navike u domaćinstvu kako bih svoju struju iskoristio što je više moguće, a što manje viškova predao u mrežu. Sve što smo uključivali poslepodne ili uveče smo pomerili za period kada sunce najviše sija – od 9 do 15 časova. Tako smo počeli da menjamo svoje navike i da mašine za veš i sudove palimo kada sunce najviše sija. Tu bih dodao i kosačicu za travu, klimu, pumpu za zalivanje, ali i bojlere za zagrevanje vode.

Očekivao sam da će se broj viškova, u procentualnom smislu u odnosu na proizvodnju u tom mesecu, smanjiti. Međutim, stanje na računu ostalo je nepromenjeno. Broj samopotrošenih kilovat-časova direktno iz panela gotovo je identičan. Povećao se samo broj preuzetih kilovat-časova iz mreže u višoj tarifi. Ovde sam se i zapitao da li nešto ne radim kako treba ili elektrana ipak ne radi ispravno?

Čika Google – on bi mi sigurno mogao pomoći! Naravno, usledili su sati traženja informacija po internetu, gde sam pročitao da svaki invertor (trofazni) raspoređuje ukupnu količinu proizvedene energije na sve tri faze podjednako, s malom mogućnošću korekcije (par procenata razlike). To u prevodu znači da, ukoliko imam proizvodnju na invertoru od 6 kWh, na svaku moju fazu u kući ide po samo 2 kWh.

Odlučio sam da uključim što više potrošača u kući kada je sunce najviše sijalo i da pratim na brojilu šta se dešava. Uključio sam potrošače ukupne snage 9 kW, kada mi je proizvodnja na elektrani bila oko 6 kW. Pratio sam šta će se desiti nakon sat vremena. Moje prvobitno mišljenje bilo je da bih trebao preuzeti iz mreže razliku onoga što trošim i što proizvodim, odnosno 3 kWh, dok u mrežu ne bi trebalo ništa da se vrati kao višak, s obzirom da mi je potrošnja veća od proizvodnje.

Prikupljeni podaci nakon sat vremena demantovali su moje mišljenje, gde sam video da sam iz mreže preuzeo 7 kWh, dok sam u mrežu poslao 4 kWh kao višak, čime sam i potvrdio ono što sam pročitao na internetu. Očigledno su mi najveći potrošači bili priključeni na jednu istu fazu i iz tog razloga sam mogao koristiti samo trećinu proizvodnje direktno. Preostale dve faze su praktično bile minimalno opterećene. Zaključak je bio da bi sve potrošače trebalo podjednako rasporediti na sve tri faze, gde god je to moguće, a pre toga bi trebalo utvridti gde se koja faza nalazi.

Odlučio sam da to sam obavim. Uzeo sam glinaricu i krenuo po kući. Naravno, pre toga sam isključio elektranu (iz bezbedonosnih razloga), kao i 2 od 3 glavna osigurača u razvodnoj kutiji. Da ne bih morao pamtiti, koja faza je povezana za koju utičnicu, uzeo sam i 3 papira – za svaku fazu po jedan. Sa glinaricom sam proverio sve utičnice i zapisao koje rade, zatim otišao opet do razvodnog ormara. Osigurač koji sam proveravao sam isključio, a uključio sledeći (onaj u sredini). Ponovio sam postupak za preostala dva osigurača, nakon čega sam dobio tri spiska.

Ukoliko nemate glinaricu ili niste vešti u korišćenju iste, možete ceo postupak da isprobate sa punjačem za telefon, odnosno da vidite da li vam se na određenoj utičnici puni ili ne puni telefon. Takođe, kod trofaznih potrošača, poput šporeta sa ringlama, potrebno je videti koja faza uključuje koji deo šporeta. Na primer, kada vam je upaljen 1 osigurač, vidite koje ringle vam rade, a koje ne. I tako ponovite sa preostalim ringlama i sa rernom u sledećim iteracijama provere.

Šta sam dobio time? Ukoliko znam gde mi se koja faza nalazi, a u kući mi je već uključen neki veliki potrošač, ne moram na istu fazu da uključim na primer peglu za veš ili klima uređaj. Takođe, znam na kojoj ringli treba kuvati ukoliko mi je uključen bojler ili mašina za veš. Nakon toga sam vodio računa da potrošnju rasporedim što je više moguće po fazama, ali i vremenski.

Ukoliko smo rasporedili potrošnju na sve tri faze što je više moguće podjednako, ne moramo sve potrošače paliti u isto vreme, već ih raspodelimo tokom dana. To naravno zahteva nečije angažovanje, što može biti problematično ukoliko niste kod kuće. Za to takođe postoji vrlo jednostavno rešenje. Postoje pametne utičnice koje vam omogućavaju da preko interneta upravljate i programirate paljenje i gašenje vaših uređaja u kući tokom sledećeg dana. Konkretno, ja svako veče pogledam kakva će prognoza biti sutra i na osnovu toga odlučim šta ću sve i u kom periodu paliti.

Šta sam dobio ovim promenama? Prosečno domaćinstvo koje ne vodi računa o raspodeli potrošača po fazama, niti želi da menja svoje navike, može potrošiti svega 15% do 20% svoje električne energije direktno u trenucima proizvodnje, dok 80% i više ide u mrežu kao višak. Ovakav slučaj je veoma nepovoljan,  obzirom da se na te viškove prilikom vraćanja nazad, plaćaju određeni nameti, koji su mali u odnosu na bruto cenu električne energije – ali opet predstavljaju trošak. S druge strane, moj primer pokazuje da se taj procenat direktno potrošenih kilovat časova može popeti i na cifru preko 55%, što direktno povoljno utiče na period otplate, životnu sredinu, ali i na očuvanje distributivne mreže.

Voleo bih samo još napomenuti da je svako domaćinstvo priča za sebe i da svako treba da uskladi potrošnju prema svojim navikama, željama, mogućnostima i veličini elektrane. Što ne znači da će i vama biti godišnje iskorišćene direktnih kilovat časova 55%, možda kod vas bude još povoljnija priča, a ova cifra još veća.

O autoru

Nenad je student energetike i procesne tehnike na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu i istaknuti mladi profesionalac u oblasti energetskog inženjeringa. Kao jedan od pionira prozjumera u Srbiji, Nenad se angažovao u borbi za unapređenje prava i statusa prozjumera, ističući se kao jedan od vodećih zagovornika odgovorne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora za sopstvene potrebe. Kao saradnik Centra za unapređenje životne sredine i član energetske zadruge Elektropionir, Nenad doprinosi održivom razvoju i promovisanju čistih energetskih rešenja, kako bismo imali čistiju i zdraviju životnu sredinu.